Nakon višedecenijske otuđenosti zgrade i druge nepokretne imovine u Travniku, Nadbiskupsko sjemenište “Petar Barbarić” je preuzelo cjelokupnu zgradu u posjed. Profesor Adnan Grabus, direktor, predao je, u ponedjeljak, 21. studenoga, ključeve zgrade Rektoru Sjemeništa, don Željku Mariću. Mješovita srednja škola preselila je u novoizgrađenu zgradu, u ulici Školska. Zemljište za izgradnju nove zgrade darovala je Vrhbosanska nadbiskupija kao naknadu za dobivenu sportsku dvoranu Katoličkog školskog centra. Preostalo je još riješiti oduzetu imovinu koju koristi Kantonalni arhiv, zemljište u blizini kuće obitelji Anić, dio Isusovačkog gaja, kuću nadbiskupa Šarića, koja se zove “Biskupovača”, zgrade i zemljište na lokaciji Sanatorija, kuću i zgradu u Poturmahali, te zemljište u užem centru grada tzv. Grabavica.

Proces borbe za oduzetu imovinu, osobito povrat zgrade bio je težak i dugotrajan. Sve je započeo, prvi Rektor, nakon obnove rada i Sjemeništa, dr. Pero Pranjić, u svibnju 1998. godine. Vođeno je više sudskih postupaka koji nisu dovršeni.

Dom za ljudska prava presudio je u korist Vrhbosanske nadbiskupije potvrđujući nejednako (diskriminatorsko) postupanje prema vjerskim zajednicama od strane lokalnih vlasti. Ustavni sud 2012. godine potvrdio je odluku Doma za ljudska prava, te izdao rješenje. Zbog neizvršenja rješenja Ustavnog suda, Vrhbosanska nadbiskupija je podnijela apelaciju Europskom sudu za ljudska prava te dobila pozitivno rješenje. U međuvremenu, Rektor Sjemeništa 2017. godine podnio je tužbu za nezakonito korištenje tuđe stvari. Zahvaljujući angažmanu advokata Adisa Ribića dobivena je presuda. Temeljem te presude Sjemenište je ušlo u posjed zgrade. Mješovita srednja škola je do dana predaje bila u najmu zgrade. O djelovanju Katoličkog školskog centra i Mješovite srednje škole Travnik izrečene su mnoge neistine i manipulacije. Uzimalo nas za primjer dvije škole pod jednim krovom, optuživalo za segregaciju učenika, a suradnja je uvijek bila dobra i stalna.

Povijesni hodogram

Zgrada Velike Nadbiskupske Gimnazije napravljena je u periodu od 1882.—1889. godine i za to vrijeme bila je najveća zgrada – duga 72 m i široka 54 m. Riječ je o posebnom arhitektonskom kompleksu s crkvom i atrijem urađenom po nacrtu i pod vodstvom Ivana Holza, arhitekta rodom iz Požege. Osim Sjemeništa i Gimnazije u Zavodu je djelovao i konvikt za vanjske đake. Vrlo uspješno su je vodili oci Isusovci sve do oduzimanja 1945. godine. Uz iznimno bogat instrumentarij (arheološku, zoološku, kartografsku, zbirku, lapidarij, Brandisov herbarij) Zavod je imao i kabinetsku nastavu, školski orkestar i školsko kazalište. Zavod je, do II. Svjetskog rata, odgojio plejade ljudi koji su vodili društveni, politički, kulturni, akademski i crkveni život na našim prostorima.

Oduzimanje imovine

Ulaskom partizanskih vlasti u Travnik, u veljači 1945. godine, zgrada Zavoda je oduzeta, profesori i đaci protjerani. Sva pokretna i nepokretna imovina je oduzeta, najprije u procesu sekvestracije, a kasnije u procesu konfiskacije. Crkva nije nikad formalno-pravno oduzeta, ali nije bila u posjedu Sjemeništa. Sakralni elementi su oduzeti, 4 pozlaćena oltara s propovjedaonicom, nekoliko kipova i ostali inventar crkve, a dio je vraćen Nadbiskupiji 1973. godine i nalazi se u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Ostali predmeti su uništeni, crkva je jedno vrijeme služila kao skladište za tiskaru “22. oktobar”, jedno kratko vrijeme bila je pretvorena u sportsku dvoranu. Posjedujemo originalni zapisnik sekvestriranih stvari, sam proces popisa imovina trajao je 37 dana a popisan je 2751 artikl.

Zgrada travničkog sjemeništa s popratnim objektima zauzima cca 21.000 m2. Urađen je projekt obnove cjelokupne zgrade. Zbog veličine projekta, zahtjevnosti obnove, i iznimno velikih financijskih sredstava, nadamo se uključenju u realizaciju obnove Vlade F BiH, Vlade Republike Hrvatske, Županije Središnja Bosna i crkvenih-dobrotvornih ustanova i institucija iz inozemstva.

Ulazak u zgradu koja je derutna i lošem stanju, nakon 77 godina, usprkos teretu obnove, je veliki znak i razlog nade jer omogućava daljnji razvitak Katoličkog školskog centra u perspektivi odgoja i obrazovanja.

Broj pregleda: 1194