Upoznajmo partnerske škole!

Nakon što su naši učenici uspješno završili prvi studijski posjet u sklopu projekta #3forECO, nastavljena je online suradnja i upoznavanje s vršnjacima iz Srbije i Sjeverne Makedonije. Postojeće okolnosti su onemogućile živo upoznavanje, ali zahvaljujući modernim tehnološkim alatima, učenici su stvorili konekciju i nastavili raditi zajedno. U nastavku predstavljamo Ekonomsko-trgovinsku školu iz Kikinde i Srednjoškolski centar Nace Budgoni iz Kumanova s učenicima koji sudjeluju na ovom međunarodnom projektu predstavljajući svoje škole. Zahvaljujemo se učenicima našeg školskog Centra koji su pripremili intervjue i povezali se s učenicima iz Srbije i Sjeverne Makedonije.

Tijana Ivković, Kikinda (Srbija)

 

Možeš li kratko predstaviti sebe i svoju školu?  

– Ja sam Tijana Ivković, imam 17 godina i pohađam 3. razred u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Kikindi. Naša škola pokriva potporu radu gospodarstva, prava i administracije te trgovine, turizma i ugostiteljstva. Postoje trogodišnji i četverogodišnji tečajevi. Naša škola je otvorena 1958. Od tada je sudionik u mnogim domaćim i stranim projektima i natjecanjima.  

Iz kojeg razloga si se pridružila projektu?  

– Prijavila sam se na ovaj projekt prvenstveno kako bih stvorila nova prijateljstva, upoznala druge zemlje, krajolike, prirodne ljepote i ekološke probleme koji štete toj ljepoti.  

Zašto ste odlučili putovati na Zlatibor?  

– Odlučili smo otputovati na Zlatibor jer je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija u našoj zemlji jer je ljekovito lječilište i skijalište. Zlatibor je također dobro povezan s drugim okolnim turističkim destinacijama (Drvengrad, Sargan Eight, Višegrad, Tara, Drinska Regata i Tornik). Posjetili smo i selo Sirogojno, gdje smo bili u muzeju na otvorenom “Staro selo”. Svake godine 50.000 ljudi posjeti ovaj muzej, koji je jedini muzej na otvorenom u Srbiji. U muzeju se nalazi  48 loža s ciljem zadovoljavanja života seljaka u 19. stoljeću.  

Koje je najbolje iskustvo koje si tamo stekla?  

– Osim uživanja u prirodnim ljepotama i svježem zraku, moje najbolje iskustvo bilo je u Sirogojnu jer smo mogli vidjeti kako su nekada živjele patrijarhalne obitelji u Srbiji.  

Što je veliki ekološki problem u vašoj sredini?  

– U razgovoru s mještanima Zlatibora doznali smo da je njihov okoliš najzagađeniji tijekom  1. Svibnja, kada stanovnici Zlatibora i cijele Srbije tamo slave ovaj praznik, ostavljajući iza sebe puno smeća. Zagađenje zraka u našem glavnom gradu također je velik problem za sve građane, a posebno za one s respiratornim zdravstvenim problemima. Istraživanja su pokazala da je Beograd nekoliko puta bio među najzagađenijim gradovima na svijetu kada je riječ o zraku. Ako ima nešto dobro u ovoj pandemiji korona virusa to je poboljšanje kvalitete zraka zbog smanjenja kretanja vozila (aviona, kamiona, automobila…)

 Jelena Turić

 

Predstavljamo… Marta Stefanovska, Kumanovo (Sjeverna Makedonija)

 

U nastavku objavljujemo intervju koji su za našu školu pripremile Anamarija Ljubas i Tea Perić koje su razgovarale s Martom Stefanovskom iz Sjeverne Makedonije. Marta je predstavila svoje iskustvo sa zajedničkog putovanja gdje su se učenici iz tri zemlje upoznali i započeli raditi na zajedničkim aktivnostima u sklopu projekta #3forECO čiji je nositelj naš školski Centar.


1. Možeš li ukratko predstaviti sebe i školu iz koje dolaziš?

Ja sam Marta Stefanovska iz škole OSTU “Nace Bugjoni” Kumanovo iz Sjeverne Makedonije.

2. Zašto si odlučila sudjelovati u projektu?

Budući da sam već sudjelovala u ekološkim projektima i jako sam sretna kad imam priliku na bilo koji način doprinijeti nečemu dobrom, okolišu oko nas i općenito, naravno zahvaljujući suradnji s vama i učenicima iz Srbije te lijepom prijateljstvu i suradnji, za koju se nadam da će se ostvariti u budućnosti.

3. Zasto bi turistima preporučila odlazak na Mavrovo?

Mavrovo je jedno od najpoznatijih turističkih središta u Sjevernoj Makedoniji s lijepim mjestima za posjetiti. Postoji već dugo i svako mjesto ima svoju povijest i priču koju je kad se čuje vrlo je lijepo posjetiti, ima skijaški centar, mnogo hotela i ugodne usluge. Tu je i Nacionalni park Mavrovo koji je jedan od najvećih u Sjevernoj Makedoniji s mnoštvom prekrasnih prirodnih bogatstava koje vrijedi posjetiti.

4. Koja vam je najbolja uspomena na odlazak na Mavrovo?

Najljepše sjećanje jest prijateljstvo i istovremeno posjet prekrasnim mjestima u Mavrovu gdje smo se lijepo zabavili.

5. Koji je najveći ekološki problem u vašoj sredini?

Mislim da je najveći ekološki problem zagađenje koje također ima negativan utjecaj na ljude.

Anamarija Ljubas i Tea Perić

 

Razgovarali smo s… Marin Mamuza (Continental Adventures)

 

Naš učenik Patrik Čeko razgovarao je s Marinom Mamuzom koji nam je predstavio svoj rad i iskustva koja su da dovela do stvaranja jedinstvene atrakcije na našim prostorima: safarija s divljim konjima. Naši učenici su prošli mjesec imali nezaboravno iskustvo zahvaljujući Regionalnom uredu za suradnju mladih (RYCO) koji je podržao naš projekt #3forECO koji implementiramo s partnerima iz Srbije i Sjeverne Makedonije. U sklopu projekta posjetili smo planinu Cincar i uživali upoznavajući se s divljim konjima, ali i izazovima koji prijete ovim lijepim životinjama.

1.     Kada i kako ste došli na ideju osnivanja safarija divljih konja?  

Cijela priča o našim divljim konjima je usko vezana za fotografiju. Studirao sam Film i režiju u Zagrebu, te radio na nekoliko filmskih setova, ali sam se nasuprot svim trendovima ipak odlučio vratiti u rodno Livno. Nakon fakulteta, radio sam razne fotografije od kojih najviše one s divljim konjima. Svoje fotografije sam objavljivao na društvenim mrežama i tako se počeo javljati određeni broj ljudi s pitanjima i željom da posjete mjesto koje se nalazilo na fotografijama. Prepoznao sam potencijal, budući da je Livno jedino mjesto u Europi, a nakon -Mongolije i Australije i u svijetu, koje se može pohvaliti s oko 700-800 divljih konja na jednom mjestu. Veliki doprinos realizaciji ideje dao je i Goran Višnjić, koji je radio sa mnom na setu filma ”General”. Odveo sam Gorana na izlet, a on nije krio ogromno oduševljenje. Nakon toga sam svoju ideju iznio i ekipi u poduzetničkom inkubatoru ”Linnovate” (koji je osnovao Mate Rimac) koji su je podržali i tako je krenula priča o Continental Adventuru.  

2.     U koje doba preporučate da je najbolje posjetiti safari i iz kojeg razloga?  

Bilo koje doba je najbolje doba za ovakav izlet. Nastojali smo prilagoditi izlet svim vremenskim uvjetima, ali bismo svakako izdvojili ljeto kao najbolji period za posjetu. Budući da se konji nalaze u podnožju planine Cincar, svakako da je ljeti najugodnije vrijeme za planinu. Također, tijekom ljeta dosta lokvi na planini presuše, osim jedne koja okupi veliki broj konja. Ako želite na jednom mjestu vidjeti svih 700 konja, onda svakako dođite ljeti.  

3.     Kako je došlo do pojave divljih konja na području Livna?  

Kod nas je malo obrnuti slučaj. Naši divlji konji su zapravo potomci pitomih konja. U drugoj polovici prošlog stoljeća dolazi do mehanizacije. Većina domaćinstava je do tada imala konje koje je koristila za rad u polju i slično. Dolaskom mehanizacije, konj postaje višak i dodatni trošak. Ljudi su kupovali traktore koje su koristile za obradu zemlje, a konj je postao apsolutno nepotreban, štoviše, trošio je previše hrane a ljudi nisu imali dovoljno sredstava da drže konja koji nema svrhu. Tako da su ljudi imali dva izbora: da zakolju svoje konje i pojedu ih, ili da ih puste u prirodu. Mi smo im zahvalni što su upravo učinili ovo drugo. Dakle, odlučili su pustiti konje koji su se skupili na visoravni Kruge, u podnožju planine Cincar. Neki od razloga zbog kojih su se upravo tamo smjestili je odlična preglednost (lako su se mogli štititi od drugih predatora), odlična trava… Prvi put u povijesti konj je postao slobodan i njime nije zapovijedao čovjek.  

4.     Na koji način zagađenje okoliša utječe na život divljih konja te jesu li zakonom zaštićena vrsta?  

Područje na kojem se konji nalaze nije podložno globalnim utjecajima onečišćenja, a što se tiče lokalnih zagađenja prirode ona nisu značajna na lokalitetu na kojem se kreću konji. Najveći problem vezan uz čovjeka koji konji imaju jest upravo činjenica da oni nažalost nisu zakonom zaštićeni. Cesta Livno-Šujica koja se nalazi blizu njihovog staništa je često posipana soli, pogotovo zimi, što stvara veliki problem, budući da ih sol privlači. To znači da su konji u velikoj opasnosti od udara automobila, tako da često zna doći do prometnih nezgoda gdje većinom nastradaju konji, iako je postavljen znak koji izričito kaže da postoji opasnost od konja na cesti.  

5.     Možete li navesti neke zanimljivosti o divljim konjima i objasniti pravila ponašanja kada ih susretnemo?  

Prvo ćemo o pravilima. Najbitnije je da slušate upute naših vodiča, ali svakako ćemo udijeliti par savjeta. Prva stvar koju morate imati na umu jest da se nalazite u krdu divljih životinja. Iako su se do sada naviknuli na blizinu ljudi, oni su ipak divlji. Dakle, vi ne prilazite konju, on će vama prići prvi ukoliko se osjeća sigurno u vašoj blizini. Ukoliko vam konj priđe, malo će vas ponjušiti a vi ne biste smjeli raditi nikakve nagle pokrete jer su konji dosta bojažljivi. Nikada ne prilazite konju s leđa i uvijek nastojte biti u njegovom vidokrugu, ispred njega kako bi vas jasno mogao vidjeti. Ukoliko donosite hranu konjima, morate biti vrlo oprezni jer u 99% slučajeva dolazi do borbe oko hrane. Ne preporučuje se davati hranu konjima ukoliko ih ima više.  

Svjedočili smo par zanimljivih situacija, od kojih bih izdvojili jednu. Vidjeli smo kako kobila odgaja svoje ždrijebe. Promatrali smo krdo divljih konja, i uočili smo jedno ždrijebe koje pase sa svojom majkom. U jednom trenutku se ždrijebe izgubilo, odnosno nije moglo pronaći svoju mamu. Jadno, trčalo je okolo ”k’o bez glave” i dozivalo je mamu koja se nije niti oglasila. Ždrijebe je  prilazilo ostalim krdima u potrazi za mamom, ali su ga ostali konji tjerali. Zaista prizor koji para srce, poželiš uzeti ždrijebe i zagrliti ga. Kasnije smo saznali od iskusnih konjara da tako kobile odgajaju svoje ždrijebe. Pouka priče je : Vidi što će ti se dogoditi ako se budeš odvojio od mene. Kasnije se kobila oglasila i priča je sretno završila, a nadamo se da je maleni naučio lekciju. Također, još par zanimljivih činjenica, niti jedan konj se ne rađa bijel. On tijekom godina mijenja  svoju dlaku, odbacuju boje, većinom budu crni, sivi, zatim bijeli. Kada konji ostare, povlače se u samoću jer ne žele biti na teret krdu, i tako uginu.

Patrik Čeko

Broj pregleda: 6263

Pročitaj više

SUSTAV KATOLIČKIH ŠKOLA ZA EUROPU

Naša škola je jedna od gimnazija u Bosni i Hercegovini koje se nalaze u Sustavu Katoličkih školskih centara – Škola za Europu.