Barbarić kao "Naša zvijezda" i danas živi u svojoj "Snovopriči" (Nedjelja.ba)

Sluga Božji Petar Barbarić ponajbolji je primjer osobe koja u sebi, svojim rođenjem i smrću, ali i životom i djelom, ujedinjuje Bosnu i Hercegovinu (Klobuk 1874. – Travnik 1897.). Još od prerane smrti posebno je štovan među katoličkim pukom, a postao je i nepresušnim izvorom nadahnuća...

Piše: Josipa Prskalo

Dokazuje to dosad napisanih pet životopisa Petra Barbarića, dvije slikovnice, te dva dokumentarna filma, a odnedavno i prva uglazbljena pjesma nadahnuta na primjeru Barbarićeva života Naša zvijezda, kao i dramski prikaz Snovopriča o Petru Barbariću koji je 23. ožujka 2019. doživio svoju pretpremijeru.

Jačanje duhovne obitelji
Glavne „krivce“ za ovo potonje možemo pronaći u s. Bernardini Crnogorac, milosrdnici Sv. Vinka Paulskog, koja je trenutno na službi u Makarskoj, preč. Željku Mariću, ravnatelju travničkog Katoličkog školskog centra i rektoru Nadbiskupskog sjemeništa, te Rusmiru Agačeviću, travničkom književniku.

Kako nam je otkrio rektor Marić, živeći u Sjemeništu u Travniku, gdje je i grob sl. Božjeg Petra Barbarića kojeg svakog četvrtka pohode hodočasnici, već duže vrijeme bila je živa potreba pronaći prikladan tekst i ugodnu melodiju koja bi doprinijela jačanju duhovne obitelji koja se okuplja oko lika ovog Hercegovca po rođenju. „Koliko nam je poznato, na hrvatskom govornom području nema prigodne pjesme koja je nadahnuta na primjeru Petrova života. Ali zato pjesma Naša zvijezda kao umjetnički izričaj, i zbog svoje kratkoće, ali i zanosa koji pokreće, na jednostavan način približava Petrovu duhovnu baštinu kao izvor za naš duhovni put. U takvom ozračju realizirana je pjesma o njemu koja ne pretendira biti puka šansona niti nekakva službena i jedina pjesma“, otkrio nam je preč. Željko objašnjavajući kako ih je – pripremajući predstavu Snovopriča o Petru Barbariću – sadržaj samog teksta izazvao pokušati napraviti i prigodnu pjesmu.

Zagovor za brata...
Put od nadahnuća do realizacije bio je prilično zahtjevan, ali i vrlo spontan. Književnik Agačević napisao je prigodni tekst, bogat simboličnim slikama Petrova života. Glazbenik Ranko Boban bio je oduševljen tekstom... „Stvarajući poetički kod, sjedinjujući ga s glazbenim izričajem, vidjeli smo zahtjevnost samog projekta te potrebu dorade i teksta i melodije što je uobičajena praksa za takav umjetnički izričaj. U procesu zrenja, onog nutarnjeg, teksta i melodije, sjetio sam se kako bi bilo dobro napraviti tekstualnu kompoziciju Rusmirova teksta i teksta s. Bernardine. Prije nekoliko godina susreo sam njezin tekst, posvećen sl. Božjem Petru Barbariću, s naslovom Naša zvijezda“, kazao je rektor Marić te nam otkrio pozadinu spomenute pjesme. Naime, sestra već više desetljeća pripada duhovnoj obitelji Petra Barbarića, osobito traži njegov zagovor za pronalazak svojega brata koji je bio  bogoslov, neizravni pripadnik skupine Feniks, koga su komunističke vlasti otele i likvidirale početkom srpnja 1972. Nažalost, još ni danas obitelj Crnogorac ne može dostojno ukopati i oprostiti se od Stjepana.

„Onako, potiho, nazvao sam sestru moleći ju za odobrenje, ne samo teksta, nego i njegove korekcije, na što je odmah pristala. Vrlo brzo gosp. Rusmir i moja malenkost iskombinirali smo novi tekst kojemu je temelj bio tekst s. Bernardine. Rusmir je dodao izvanredan refren. Pri aranžmanu gosp. Ranko je zbog poetičnih razloga napravio nekoliko promjena i tako je rođena nova pjesma. Prvotno je bio plan da ju izvede školski zbor našeg KŠC-a. Vidjevši kako je tekst, po mome sudu, umjetnički izričaj Petrova života i njegova duhovnog lika, odlučili smo zamoliti gosp. Bobana da on bude pjevač uz profesionalne prateće vokale“, objasnio je ravnatelj Marić dodajući kako je to bio svojevrstan izazov i za Ranka jer se u dosadašnjoj karijeri nije susretao s potrebom jedan hagiografski tekst pretvoriti u kompoziciju i sve to uglazbiti i izvesti. No, kako kaže, veliko olakšanje je uslijedilo nakon što je Boban rado pristao otpjevati ovu pjesmu, sklopljenu u Jašar studiju u Metkoviću.

Riječ je o pjesmi potpuno nadahnutoj likom i djelom sl. Božjega Barbarića, koja vjerno prati najvažnije odrednice njegova života. Petar je predstavljen kao simbol Božje ljubavi među ljudima, istaknuta je njegova mladenačka vjernost, pripadnost hrvatskome narodu, osobita naklonjenost Srcu Isusovu te spoj mjesta odakle je potekao – Hercegovina, i gdje je završio svoj ovozemni hod – Bosna.

Dodajmo kako će 9. svibnja, na Dan Nadbiskupskog sjemeništa Petar Barbarić, svečano biti izvedena ova pjesma čiji je glavni motiv slijediti Petrov put, a koja će ujedno postati i svojevrsnom himnom ove ustanove.

Priča o Snovopriči...
No, to nije sve. Postoji i „drugo krilo“ ove ptice, spremne nositi molitve hercegovačko-bosanskom duhovnom velikanu čiji zagovor ne mole samo katolici: to je već spomenuta Snovopriča o Petru Barbariću.

Tekst predstave, koja uz Petra oživljuje još tri važna lika Travničkog sjemeništa: profesora p. Ericha von Brandisa, mučenika p. Petra Perice, te Petrova prijatelja Waclawa Mierzwinskog, napisao je travnički književnik Rusmir Agačević. Izvedba je pripala Hrvatskom kazalištu Travnik i Pozorištu Travnik, uz sudjelovanje Dramske scene KŠC-a. Rusmir nam je otkrio i da su izvrsne likove ostvarili: Matej Baškarad kao Petar Barbarić, Nebojša Filipović kao domar AnteDarko Smodek kao Erich von Brandis, Roberto Zahirović kao Petar Perica, te Antonio Bilić kao Waclaw Mierzwinski.

Dalje je, opisujući pretpremijeru, istaknuo kako se „u fascinantnoj tišini, ponekad prekidanoj pljeskom oduševljenja, na pozornici 75 minuta odvijao dramski životopis sluge Božjega Petra Barbarića“. Oduševljeno su pljeskom dočekani i direktor predstave Nikola Lozić; scenograf i kostimograf Dejan Pranjković; asistent redatelja Ante Bilić te, naravno, sam autor teksta i redatelj Agačević.

Pretpremijeri predstave bio je nazočan i vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić koji je izrazio svoju radost izvrsnošću glume, oduševljenost tekstom, a posebno neobičnom i modernom redateljskom postavkom.
Rusmir je ponosno poručio kako se može slobodno reći da je to bila „čudesna kazališna večer za nezaborav“.

Kako nam je ravnatelj Marić otkrio – život uz Petra Barbarića iznimno je zanimljiv: katolici ga doživljavaju kao vjerskog junaka, ali je on svojom porukom čitljiv i blizak i drugim konfesijama. „Iako imamo više životopisa o njemu, dva filma, dvije slikovnice, ova predstava je svojevrsni ulazak u Barbarićevu dušu. Ona na prihvatljiv način otkriva svetost Petrove duše. Zanimljivo je kako je većina glumaca završila svoje školovanje u Gimnaziji. Ovo je zajednički projekt Hrvatskog amaterskog kazališta Jankovići/Travnik i Pozorišta Travnik. Predstava je oživjela stara prijateljstva, oživjela na osobit način i Petra Barbarića. Također, oživjeti jedan hagiografski tekst ili lik kroz kazališnu dramaturgiju na moderan i suvremen način iznimno je zahtjevno i rijetki se odluče na takav pothvat. Smatram da je gosp. Rusmir, kao autor teksta i redatelj, s dubokim poštovanjem i izrazitom profesionalnošću dao Petru ili, bolje rečeno, onima koji se okupljaju oko njega – Petrovoj duhovnoj obitelji, novu sliku koja je osobiti izričaj njegove duše“, dočarao je na kraju rektor dodavši kako je poruka ove neobične predstave to da Petar Barbarić nije samo umro u Travniku – on živi u ovom gradu i Središnjoj Bosni.

Link za originalni prilog možete pogledati OVDJE

Galerija: 
Više informacija o našem Zavodu, u kojem djeluje sjemenište, internat, osnovna škola i gimnazija možete pronaći u slijedećim izdanjima:
Travnička spomenica
1882-1932
Travnička spomenica na 25. godišnjicu Nadbiskupskog dječačkog sjemeništa i Velike gimnazije Sjemenišna crkva u Travniku - Crkva mladih i za mlade Izvješća za školske godine 1941.-42., 1942.-43. i 1943.-44.